Nakon što je 1953. Jugoslavenski kinološki savez preseljen iz Ljubljane u
Beograd, tamo se vodila rodovna knjiga centralno za sve tadašnje republičke
kinološke saveze, a od 1969. Kinološki savez Hrvatske počeo je voditi paralelno
svoju rodovnu knjigu za sve pasmine na svojem području. 1980. u Umagu je održano
Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara, čiji je organizator bio
Brazil.
1982. Kinološki savez Hrvatske donio je prvi
Pravilnik o stručnom radu za športsku kinologiju, pa su uvedeni uzgojni pregledi
za sve pasmine sportskih pasa.
1985. u Umagu je od 17.-19.
10 održano 8. Prvenstvo svijeta u lovu. Uz imena kinologa koja
su navedena u ovom kratkom pregledu hrvatske kinologije pažnju zaslužuju i
drugi, kao Stjepan Romić, koji je veliki dio života proveo kao
veterinar na području Slavonije, gdje je detaljno proučavao hrvatske ovčare i o
tome izdao publikaciju.
Značajno je i ime Stjepana
Mikuleka, zagrebačkog obrtnika, dugogodišnjeg i doživotnog predsjednika
Kluba ptičara koji ga je učinio jakim i aktivnim
klubom.
Isto tako je nužno zabilježiti i ime Franje
Strunjaka, jednog od najboljih poznavatelja goniča i dugogodišnjeg
predsjednika Kluba goniča, kojeg su zbog neospornih zasluga na afi rmaciji i
popularizaciji goniča svojevremeno nazvali i "ocem goniča".
Ime mr. sc. vet. Ratimira
Orbana treba upamtiti, jer je njegovom zaslugom i trudom sačuvan velik
dio saznanja o povijesti kinologije u Hrvatskoj, a značajna su i njegova
istraživanja o povijesti autohtonih goniča i posebno dalmatinskog
psa.
Političke prilike i zbivanja u svijetu i kod nas
naviještali su dramatične događaje, a za dolazeće vrijeme u hrvatskoj kinologiji
značajno je da je na redovnoj skupštini Kinološkog saveza Hrvatske
2.9.1990. za predsjednika izabran Marko Medar, dipl.
ing.
24.3.1991. donesena je odluka o promjeni
naziva, pa se Kinološki savez Hrvatske od tog dana zove Hrvatski
kinološki savez. 11.9.1991. Hrvatski kinološki savez donosi odluku o
razdruživanju od Jugoslavenskog kinološkog
saveza.
28.-30.9.1991. reprezentacija Hrvatske prvi put
samostalno nastupa na 13. Svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara u Alessandriji
u Italiji. Prvi put u povijesti na jednom svjetskom kinološkom
natjecanju na pobjednički jarbol podignuta je hrvatska zastava.
Gospodin Hari Herak s njemačkim kratkodlakim ptičarom Eros di
San Forano postaje naš prvi prvak svijeta, a hrvatska
reprezentacija je ekipni prvak svijeta u natjecanju kontinentalnih ptičara u
radu.
5.4.1992. u vrijeme Domovinskog rata u Zagrebu je
održana 1. nacionalna izložba pasa pod nazivom "Za Hrvatsku".
Cjelokupni prihod izložbe dodijeljen je postrojbi za rad sa psima Vojne policije
hrvatske vojske.
6.6.1992. izdana je prva nova hrvatska
rodovnica Hrvatskog kinološkog saveza. 3. - 6.9.1992.
reprezentacija Hrvatske nastupila je prvi puta na 3. Svjetskom
prvenstvu u radu službenih pasa. 5.9.1992. Hrvatski kinološki
savez primljen je na skupštini FCI-a u Zurichu kao pridruženi
član, pa je tako već 17.-18.4. 1993. održana u Zagrebu
prva međunarodna izložba pasa svih pasmina nakon
osamostaljenja. Prijavljeno je bilo 1336 pasa. 10.1.1994. uvedeno je
obvezno tetoviranje čistokrvnih pasa.
19.3.1995. Hrvatska
pošta je izdala slijed od tri prigodne marke s motivima
hrvatskih autohtonih goniča, istarskog kratkodlakog i oštrodlakog, te posavskog
goniča. Posebno su izdane i marke s likom dalmatinskog psa i hrvatskog
ovčara.
30.5.1995. Godišnja skupština FCI-a u Bruxellesu
jednoglasno je primila Hrvatski kinološki savez u punopravno članstvo. Na
Svjetskoj izložbi održanoj uz skupštinu FCI-a, Hrvatski je kinološki savez
predstavila velika i vrlo zapažena skupina naših autohtonih goniča, koju su
predveli izlagači u narodnim nošnjama. Rezultat te masovne prezentacije
autohtonih goniča bili su brojni osvojeni naslovi svjetskih
prvaka.
U rujnu 1995. na Europskom kupu za goniče u Italiji
nastupila je prvi put hrvatska reprezentacija i osvojila ekipno 1. mjesto.
20.-23.3 1996. odr.an je u Umagu Kup nacija “Za mir i prijateljstvo” - FITASC s
preko 500 sudionika, a ekipa hrvatske osvojila je 3. mjesto.
12. 11.1996. Izvršni odbor FCI-a na, sjednici u
Kopenhagenu donio je zaključak da se autohtonost i patronat nad standardom
posavskog goniča dodijeli Hrvatskoj, to jest da je posavski gonič
hrvatska autohtona pasmina.
13.-14.10.1997.
Hrvatska je ponovno domaćin jedne važne kinološke priredbe. U Umagu je održano
Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara i kup sv.
Huberta.
30.5.1999. važan je
datum za Hrvatsku, jer je Izvršni odbor FCIa na svojoj sjednici u Mexico Cityju
toga dana donio odluku da se Hrvatskoj priznaju istarski kratkodlaki i
istarski oštrodlaki gonič i dalmatinski pas kao njezine autohtone pasmine, i da
joj se dodjeljuje patronat nad standardima tih
pasmina.
18.-19.11.2000. Hrvatski kinološki savez
organizator je dviju velikih međunarodnih CACIB izložbi, od kojih je jedna
"Srednjoistočno europski kup", a na svakoj je
izloženo oko 1500 pasa.
Svjetsko prvenstvo u radu pasa
ptičara i Kup Sv. Huberta ponovno se 25.-27.10.2002. održava u Hrvatskoj, ovaj
put u lovištima okolice Zadra.
Pas pasmine American
Staffordshire Terrier Milwaukee de N'gorong-N'gorong u
vlasništvu državljana Republike Hrvatske, Gordana Bajraktarevića postigao je
veliki međunarodni uspjeh osvojivši BIS na Europskoj izložbi pasa u Bratislavi
3.-5.10.2003. i time postao prvi hrvatski pas koji je osvojio BIS na
nekoj FCI europskoj izložbi.
6.10.2003. Skupština
Europske sekcije FCI-a dodijelila je Hrvatskom kinološkom savezu organizaciju
Europske izložbe u 2007. godini.
21.1.2004. umro je
dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza ing. Marko Medar.
U analima Hrvatskog kinološkog saveza ostat će zapisano uz ostalo, da je za
vrijeme njegova mandata Hrvatski kinološki savez postao samostalna od FCI-a
priznata organizacija, da se je Hrvatskoj priznala autohtonost njezinih goniča i
dalmatinskog psa i da je Hrvatski kinološki savez zauzeo značajno mjesto među
članicama FCI-a.
7.6. 2004. Predsjednik Hrvatskog kinološkog
saveza dr.vet. med. Damir Skok izabran je na sjednici FCI-a u
Barceloni za člana Generalnog komiteta Europske sekcije
FCI-a.
27.6.-2.7.2005. Članovi hrvatske ekipe spasilačkih
pasa; Mirela Bosnar, Sara Mareković, Tanja Janeš i Tibor Lugar s vođom Anom
Viller postali su svjetski prvaci na Il. Svjetskom prvenstvu za
spasilačke pse održanom u La Grande Motte u
Francuskoj.
18.10.-22.10.2005. gospodin Hari Herak s
njemačkom ptičarkom Rinom Pradelinensis na Svjetskom prvenstvu u radu
pasa ptičara u Vildbjergu u Danskoj postao je pojedinačni svjetski
prvak.
22.2.2006. na sjednici generalnog komiteta FCI-a u Madridu
prihvaćen je standard i provizorno priznata šesta hrvatska autohtona
pasmina, tornjak, pod nazivom Bosanskohercegovački-hrvatski pastirski
pas tornjak, a patronat nad standardom Hrvatska dijeli s Bosnom i
Hercegovinom.