Nakon što je 1953. Jugoslavenski kinološki savez preseljen iz Ljubljane u Beograd, tamo se vodila rodovna knjiga centralno za sve tadašnje republičke kinološke saveze, a od 1969. Kinološki savez Hrvatske počeo je voditi paralelno svoju rodovnu knjigu za sve pasmine na svojem području. 1980. u Umagu je održano Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara, čiji je organizator bio Brazil.

1982. Kinološki savez Hrvatske donio je prvi Pravilnik o stručnom radu za športsku kinologiju, pa su uvedeni uzgojni pregledi za sve pasmine sportskih pasa.
1985. u Umagu je od 17.-19. 10 održano 8. Prvenstvo svijeta u lovu. Uz imena kinologa koja su navedena u ovom kratkom pregledu hrvatske kinologije pažnju zaslužuju i drugi, kao Stjepan Romić, koji je veliki dio života proveo kao veterinar na području Slavonije, gdje je detaljno proučavao hrvatske ovčare i o tome izdao publikaciju.
Značajno je i ime Stjepana Mikuleka, zagrebačkog obrtnika, dugogodišnjeg i doživotnog predsjednika Kluba ptičara koji ga je učinio jakim i aktivnim klubom.
Isto tako je nužno zabilježiti i ime Franje Strunjaka, jednog od najboljih poznavatelja goniča i dugogodišnjeg predsjednika Kluba goniča, kojeg su zbog neospornih zasluga na afi rmaciji i popularizaciji goniča svojevremeno nazvali i "ocem goniča".
Dalmatinski pas
Ime mr. sc. vet. Ratimira Orbana treba upamtiti, jer je njegovom zaslugom i trudom sačuvan velik dio saznanja o povijesti kinologije u Hrvatskoj, a značajna su i njegova istraživanja o povijesti autohtonih goniča i posebno dalmatinskog psa.

Političke prilike i zbivanja u svijetu i kod nas naviještali su dramatične događaje, a za dolazeće vrijeme u hrvatskoj kinologiji značajno je da je na redovnoj skupštini Kinološkog saveza Hrvatske 2.9.1990. za predsjednika izabran Marko Medar, dipl. ing.
24.3.1991. donesena je odluka o promjeni naziva, pa se Kinološki savez Hrvatske od tog dana zove Hrvatski kinološki savez. 11.9.1991. Hrvatski kinološki savez donosi odluku o razdruživanju od Jugoslavenskog kinološkog saveza.
28.-30.9.1991. reprezentacija Hrvatske prvi put samostalno nastupa na 13. Svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara u Alessandriji u Italiji. Prvi put u povijesti na jednom svjetskom kinološkom natjecanju na pobjednički jarbol podignuta je hrvatska zastava. Gospodin Hari Herak s njemačkim kratkodlakim ptičarom Eros di San Forano postaje naš prvi prvak svijeta, a hrvatska reprezentacija je ekipni prvak svijeta u natjecanju kontinentalnih ptičara u radu.
5.4.1992. u vrijeme Domovinskog rata u Zagrebu je održana 1. nacionalna izložba pasa pod nazivom "Za Hrvatsku". Cjelokupni prihod izložbe dodijeljen je postrojbi za rad sa psima Vojne policije hrvatske vojske.
Pas tornjak
6.6.1992. izdana
je prva nova hrvatska rodovnica Hrvatskog kinološkog saveza. 3. - 6.9.1992. reprezentacija Hrvatske nastupila je prvi puta na 3. Svjetskom prvenstvu u radu službenih pasa. 5.9.1992. Hrvatski kinološki savez primljen je na skupštini FCI-a u Zurichu kao pridruženi član, pa je tako već 17.-18.4. 1993. održana u Zagrebu prva međunarodna izložba pasa svih pasmina nakon osamostaljenja. Prijavljeno je bilo 1336 pasa. 10.1.1994. uvedeno je obvezno tetoviranje čistokrvnih pasa.
19.3.1995. Hrvatska pošta je izdala slijed od tri prigodne marke s motivima hrvatskih autohtonih goniča, istarskog kratkodlakog i oštrodlakog, te posavskog goniča. Posebno su izdane i marke s likom dalmatinskog psa i hrvatskog ovčara.
30.5.1995. Godišnja skupština FCI-a u Bruxellesu jednoglasno je primila Hrvatski kinološki savez u punopravno članstvo. Na Svjetskoj izložbi održanoj uz skupštinu FCI-a, Hrvatski je kinološki savez predstavila velika i vrlo zapažena skupina naših autohtonih goniča, koju su predveli izlagači u narodnim nošnjama. Rezultat te masovne prezentacije autohtonih goniča bili su brojni osvojeni naslovi svjetskih prvaka.
U rujnu 1995. na Europskom kupu za goniče u Italiji nastupila je prvi put hrvatska reprezentacija i osvojila ekipno 1. mjesto. 20.-23.3 1996. odr.an je u Umagu Kup nacija “Za mir i prijateljstvo” - FITASC s preko 500 sudionika, a ekipa hrvatske osvojila je 3. mjesto.
Pas tornjak
12. 11.1996. Izvršni odbor FCI-a na, sjednici u Kopenhagenu donio je zaključak da se autohtonost i patronat nad standardom posavskog goniča dodijeli Hrvatskoj, to jest da je posavski gonič hrvatska autohtona pasmina.

13.-14.10.1997. Hrvatska je ponovno domaćin jedne važne kinološke priredbe. U Umagu je održano Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara i kup sv. Huberta.
30.5.1999. važan je datum za Hrvatsku, jer je Izvršni odbor FCIa na svojoj sjednici u Mexico Cityju toga dana donio odluku da se Hrvatskoj priznaju istarski kratkodlaki i istarski oštrodlaki gonič i dalmatinski pas kao njezine autohtone pasmine, i da joj se dodjeljuje patronat nad standardima tih pasmina.
18.-19.11.2000. Hrvatski kinološki savez organizator je dviju velikih međunarodnih CACIB izložbi, od kojih je jedna "Srednjoistočno europski kup", a na svakoj je izloženo oko 1500 pasa.
Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara i Kup Sv. Huberta ponovno se 25.-27.10.2002. održava u Hrvatskoj, ovaj put u lovištima okolice Zadra.
Pas pasmine American Staffordshire Terrier Milwaukee de N'gorong-N'gorong u vlasništvu državljana Republike Hrvatske, Gordana Bajraktarevića postigao je veliki međunarodni uspjeh osvojivši BIS na Europskoj izložbi pasa u Bratislavi 3.-5.10.2003. i time postao prvi hrvatski pas koji je osvojio BIS na nekoj FCI europskoj izložbi.
6.10.2003. Skupština Europske sekcije FCI-a dodijelila je Hrvatskom kinološkom savezu organizaciju Europske izložbe u 2007. godini.
21.1.2004. umro je dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza ing. Marko Medar. U analima Hrvatskog kinološkog saveza ostat će zapisano uz ostalo, da je za vrijeme njegova mandata Hrvatski kinološki savez postao samostalna od FCI-a priznata organizacija, da se je Hrvatskoj priznala autohtonost njezinih goniča i dalmatinskog psa i da je Hrvatski kinološki savez zauzeo značajno mjesto među članicama FCI-a.
7.6. 2004. Predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza dr.vet. med. Damir Skok izabran je na sjednici FCI-a u Barceloni za člana Generalnog komiteta Europske sekcije FCI-a.
27.6.-2.7.2005. Članovi hrvatske ekipe spasilačkih pasa; Mirela Bosnar, Sara Mareković, Tanja Janeš i Tibor Lugar s vođom Anom Viller postali su svjetski prvaci na Il. Svjetskom prvenstvu za spasilačke pse održanom u La Grande Motte u Francuskoj.
18.10.-22.10.2005. gospodin Hari Herak s njemačkom ptičarkom Rinom Pradelinensis na Svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara u Vildbjergu u Danskoj postao je pojedinačni svjetski prvak.

22.2.2006. na sjednici generalnog komiteta FCI-a u Madridu prihvaćen je standard i provizorno priznata šesta hrvatska autohtona pasmina, tornjak, pod nazivom Bosanskohercegovački-hrvatski pastirski pas tornjak, a patronat nad standardom Hrvatska dijeli s Bosnom i Hercegovinom.