Kinološka aktivnost u jednoj zemlji počinje držanjem i uzgojem čistokrvnih pasa, a to je uvijek prije početka organiziranog kinološkog rada, to  jest od osnivanja registrirane kinološke  organizacije.

Počeci organizirane kinologije u Hrvatskoj datiraju iz vremena kad je Hrvatska još bila dio Austro-Ugarske države, odnosno 1891. godine.
U Zagrebu je 1881. godine osnovano Opće hrvatsko društvo za obranu lova i ribarstva, a gore navedene godine 1891. društvo se učlanjuje u austrijsko društvo za čistokrvne pse u Beču. 1897. godine tadašnje Lovačko društvo osniva Komisiju za rodovnu knjigu, koja podatke o čistokrvnim psima iz Hrvatske i Slavonije šalje u austrijsku temeljnu knjigu za čistokrvne pse.

U Vrbovskom u Gorskom kotaru održana je 20.-30. rujna 1894. regionalna izložba domaćih životinja na kojoj je bilo pokazano 10 istarskih goniča što je nazvano “mala izložba lovačkih pasa”, iako to nije bila ni smotra ni izložba u današnjem smislu, jer tada nije bilo ni kataloga prikazanih pasa, a niti ocjenjivanja.

 
 Prva prava izložba pasa s katalogom i ocjenjivačkom komisijom održana je u Zagrebu od 5.-7. rujna 1906. u okviru velike Hrvatsko-Slavonske zemaljske gospodarske izložbe na kojoj su bila izložena 103 psa raznih pasmina. Dan iza izložbe 8. rujna održana je na prostoru izložbe prva utakmica pasa jamara u umjetnom rovu, a istog dana u lovištu u Stupniku održana je utakmica pasa ptičara, prema tada važećim propisima austrijskog društva za gajenje pasa.

Godine 1912. održana je u Osijeku prva utakmica međunarodnog značaja za ispitivanje redarstvenih i ratnih pasa, a 1913. u Zagrebu se organizira, u okviru Zagrebačkog zbora, izložba s 80 pasa.

Za vrijeme l. svjetskog rata u kojem je Hrvatska u okviru Austro-Ugarske države ratovala na strani Trojnog saveza praktički prestaje kinološka aktivnost. Austro-Ugarska poražena u ratu se raspada, a Hrvatska 1918. ulazi u Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca. U novoj državi kinološka aktivnost najjača je u Sloveniji, pa je 1. listopada 1925. u Ljubljani osnovan Jugoslavenski kinološki savez.

JKS je 25.2.1929. primljen kao pridruženi, a 2.4.1936. kao federativni član FCI-a.

Ondašnji Savez lovačkih društava osniva 1926. kinološku sekciju za Hrvatsku i Slavoniju, koja se iste godine učlanjuje u JKS.
Godine 1926. u Zagrebu je 10. listopada održana izložba pasa o kojoj, nažalost, nema pobližih podataka. 1927. osnovana je u Zagrebu kinološka organizacija Društvo prijatelja pasa - DPPZ, koje se je kasnije preimenovalo u Kinološko društvo. Ono 1932. izdaje prvi kinološki časopis u Hrvatskoj pod nazivom "Naši psi".

Iste 1932. godine, dana 30.4. - 1.5. održana je u Zagrebu 1. međunarodna izložba pasa svih pasmina. Za vrijeme 2. svjetskog rata 1941.-1945. dolazi u svim segmentima društvenih aktivnosti do stagnacije, umanjenog otežanog rada pa tako i u kinološkim organizacijama. Slovenija, gdje je bilo sjedište Jugoslavenskog kinološkog saveza pripojena je Njemačkoj, a kinološke veze i suradnja na prostoru podijeljene države potpuno su prestale. U Hrvatskoj, iako u vrlo teškim uvjetima kinološka djelatnost nije potpuno stala, postojala je organizacija, ali arhiva i dokumenti nisu sačuvani.

 
 
Iza rata ponovni počeci kinološkog rada vezani su uz Lovački savez, a prva smotra pasa održana je u Zagrebu 25.7.1948. na igralištu nogometnog kluba “Građanski” na Miramarskoj cesti. 28.8.1948. osnovano je u Zagrebu Kinološko udruženje Hrvatske.
29. - 30. 10. 1949. održana je u Zagrebu "Prva državna izložba pasa svih pasmina" na prostoru Zagrebačkog velesajma u Savskoj cesti, današnji Tehnički muzej, a prijavljeno je bilo 350 pasa u 38 pasmina.
 
Upravni odbor Kinološkog  udruženja Hrvatske počinje 1950. izdavati "Okružnicu Kinološkog udruženja  Hrvatske" sa svrhom obavještavanja članova o radu udruženja i pomoći uzgajačima  i članovima. Objavljivane su prijave parenja i legla, te najavljivane priredbe u  zemlji i inozemstvu itd. Iste godine, 9. siječnja 1950., osnovana je sekcija  sudaca i sudačkih pripravnika.
1950. godina bila je godina intenzivnog razvitka kinološke organizacije. Te godine osnovane su sekcije za četiri osnovne grupe pasa. Osnovane su sekcije za ptičare, jamare, goniče i nelovačke pse. U travnju 1952., umjesto "Okružnice", Kinološko udruženje Hrvatske tiska mjesečno "Kinološke vijesti", otisnute skromno na jednom arku papira. Povodom prvog broja "Kinoloških vijesti" Upravni odbor "se nada da će Kinološke vijesti jednog dana prerasti u pravi stručni časopis", pa 1.7.1953. počinje izlaziti časopis "Moj pas", koji je i danas glasilo Hrvatskog kinološkog saveza.

Razvitkom kinološkog rada, povećanjem broja pasmina i pasa, 1954. umjesto sekcija za grupe pasa osnovani su klubovi. Osnovan je Klub ptičara, Klub jamara i Klub za sportske pse, koji se je kasnije preimenovao u Klub za njemačke ovčare i ostale sportske pse, a godinu dana kasnije, to jest 1955. osnovan je Klub za goniče, a iz kluba za sportske pse odvojili su se vlasnici i uzgajači boksera i osnovali Klub za boksere. njemačkih ovčara i uvedeni su obvezni uzgojni pregledi, a napravljena je za sve pse kartoteka s oznakama nasljednih osobina. U klubu su održavani tečajevi za obuku pasa, a 1958. održan je u Zagrebu prvi ispit rada službenih pasa po pravilima FCI-a.

1962. redakcija časopisa "Moj pas" izdala je "Priručnik o školovanju ptičara i jamara za vodiče i dresere".

1963. dr. Oto Rohr napravio je prvi prijedlog za tekst standarda hrvatskog ovčara.

23.3.1966. FCI je u Hrvatskoj uzgojenu kuju - njemačku ovčarku Juttu od Laudare JRSp 2537, proglasio prvim našim međunarodnim prvakom u ljepoti.

Nakon što je 1953. Jugoslavenski kinološki savez preseljen iz Ljubljane u Beograd, tamo se vodila rodovna knjiga centralno za sve tadašnje republičke kinološke saveze, a od 1969. Kinološki savez Hrvatske počeo je voditi paralelno svoju rodovnu knjigu za sve pasmine na svojem području. 1980. u Umagu je održano Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara, čiji je organizator bio Brazil.

1982. Kinološki savez Hrvatske donio je prvi Pravilnik o stručnom radu za športsku kinologiju, pa su uvedeni uzgojni pregledi za sve pasmine sportskih pasa.
 
 
 
1985. u  Umagu je od 17.-19. 10 održano 8. Prvenstvo svijeta u lovu. Uz  imena kinologa koja su navedena u ovom kratkom pregledu hrvatske kinologije  pažnju zaslužuju i drugi, kao Stjepan Romić, koji je veliki dio života proveo kao veterinar na području Slavonije, gdje je detaljno proučavao  hrvatske ovčare i o tome izdao publikaciju.
 
Značajno je i  ime Stjepana Mikuleka, zagrebačkog obrtnika, dugogodišnjeg i  doživotnog predsjednika Kluba ptičara koji ga je učinio jakim i aktivnim  klubom.
Isto tako je nužno zabilježiti i ime Franje Strunjaka, jednog od najboljih poznavatelja goniča i dugogodišnjeg predsjednika Kluba goniča, kojeg su zbog neospornih zasluga na afirmaciji i popularizaciji goniča svojevremeno nazvali i "ocem goniča".

Ime mr. sc. vet. Ratimira Orbana treba upamtiti, jer je njegovom zaslugom i trudom sačuvan velik dio saznanja o povijesti kinologije u Hrvatskoj, a značajna su i njegova istraživanja o povijesti autohtonih goniča i posebno dalmatinskog psa.
 
Političke prilike i zbivanja u svijetu i kod nas  naviještali su dramatične događaje, a za dolazeće vrijeme u hrvatskoj kinologiji  značajno je da je na redovnoj skupštini Kinološkog saveza Hrvatske 2.9.1990. za predsjednika izabran Marko Medar, dipl.  ing.
 
 
24.3.1991. donesena je odluka o promjeni naziva, pa se Kinološki savez Hrvatske od tog dana zove Hrvatski kinološki savez.

11.9.1991. Hrvatski kinološki savez donosi odluku o razdruživanju od Jugoslavenskog kinološkog saveza.

28.-30.9.1991. reprezentacija Hrvatske prvi put samostalno nastupa na 13. Svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara u Alessandriji u Italiji. Prvi put u povijesti na jednom svjetskom kinološkom natjecanju na pobjednički jarbol podignuta je hrvatska zastava. Gospodin Hari Herak s njemačkim kratkodlakim ptičarom Eros di San Forano postaje naš prvi prvak svijeta, a hrvatska reprezentacija je ekipni prvak svijeta u natjecanju kontinentalnih ptičara u radu.

5.4.1992. u vrijeme Domovinskog rata u Zagrebu je održana 1. nacionalna izložba pasa pod nazivom "Za Hrvatsku". Cjelokupni prihod izložbe dodijeljen je postrojbi za rad sa psima Vojne policije hrvatske vojske.

6.6.1992. izdana je prva nova hrvatska rodovnica Hrvatskog kinološkog saveza.

3.- 6.9.1992. reprezentacija Hrvatske nastupila je prvi puta na 3. Svjetskom prvenstvu u radu službenih pasa.

5.9.1992 Hrvatski kinološki savez primljen je na skupštini FCI-a u Zurichu kao pridruženi član, pa je tako već 17.-18.4. 1993. održana u Zagrebu prva međunarodna izložba pasa svih pasmina nakon osamostaljenja. Prijavljeno je bilo 1336 pasa.

10.1.1994. uvedeno je obvezno tetoviranje čistokrvnih pasa.

19.3.1995. Hrvatska pošta je izdala slijed od tri prigodne marke s motivima hrvatskih autohtonih goniča, istarskog kratkodlakog i oštrodlakog, te posavskog goniča. Posebno su izdane i marke s likom dalmatinskog psa i hrvatskog ovčara.

30.5.1995. Godišnja skupština FCI-a u Bruxellesu jednoglasno je primila Hrvatski kinološki savez u punopravno članstvo. Na Svjetskoj izložbi održanoj uz skupštinu FCI-a, Hrvatski je kinološki savez predstavila velika i vrlo zapažena skupina naših autohtonih goniča, koju su predveli izlagači u narodnim nošnjama. Rezultat te masovne prezentacije autohtonih goniča bili su brojni osvojeni naslovi svjetskih prvaka.
U rujnu 1995. na Europskom kupu za goniče u Italiji nastupila je prvi put hrvatska reprezentacija i osvojila ekipno 1. mjesto. 20.-23.3 1996. odr.an je u Umagu Kup nacija “Za mir i prijateljstvo” - FITASC s preko 500 sudionika, a ekipa hrvatske osvojila je 3. mjesto.

12. 11.1996. Izvršni odbor FCI-a na, sjednici u Kopenhagenu donio je zaključak da se autohtonost i patronat nad standardom posavskog goniča dodijeli Hrvatskoj, to jest da je posavski gonič hrvatska autohtona pasmina

13.-14.10.1997. Hrvatska je ponovno domaćin jedne važne kinološke priredbe. U Umagu je održano Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara i kup sv. Huberta.

30.5.1999. važan je datum za Hrvatsku, jer je Izvršni odbor FCIa na svojoj sjednici u Mexico Cityju toga dana donio odluku da se Hrvatskoj priznaju istarski kratkodlaki i istarski oštrodlaki gonič i dalmatinski pas kao njezine autohtone pasmine, i da joj se dodjeljuje patronat nad standardima tih pasmina.

18.-19.11.2000. Hrvatski kinološki savez organizator je dviju velikih međunarodnih CACIB izložbi, od kojih je jedna "Srednjoistočno europski kup", a na svakoj je izloženo oko 1500 pasa.

Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara i Kup Sv. Huberta ponovno se 25.-27.10.2002. održava u Hrvatskoj, ovaj put u lovištima okolice Zadra.

 

 Pas pasmine American Staffordshire Terrier Milwaukee de N'gorong-N'gorong u vlasništvu državljana Republike Hrvatske, Gordana Bajraktarevića postigao je veliki međunarodni uspjeh osvojivši BIS na Europskoj izložbi pasa u Bratislavi 3.-5.10.2003. i time postao prvi hrvatski pas koji je osvojio BIS na nekoj FCI europskoj izložbi.

6.10.2003. Skupština Europske sekcije FCI-a dodijelila je Hrvatskom kinološkom savezu organizaciju Europske izložbe u 2007. godini.
 
 21.1.2004. umro je  dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza ing. Marko Medar.  U analima Hrvatskog kinološkog saveza ostat će zapisano uz ostalo, da je za  vrijeme njegova mandata Hrvatski kinološki savez postao samostalna od FCI-a  priznata organizacija, da se je Hrvatskoj priznala autohtonost njezinih goniča i  dalmatinskog psa i da je Hrvatski kinološki savez zauzeo značajno mjesto među članicama FCI-a.
 
 7.6. 2004. Predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza dr.vet. med. Damir Skok izabran je na sjednici FCI-a u Barceloni za člana Generalnog komiteta Europske sekcije FCI-a.

27.6.-2.7.2005. Članovi hrvatske ekipe spasilačkih pasa; Mirela Bosnar, Sara Mareković, Tanja Janeš i Tibor Lugar s vođom Anom Viller postali su svjetski prvaci na Il. Svjetskom prvenstvu za spasilačke pse održanom u La Grande Motte u Francuskoj.

18.10.-22.10.2005. gospodin Hari Herak s njemačkom ptičarkom Rinom Pradelinensis na Svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara u Vildbjergu u Danskoj postao je pojedinačni svjetski prvak.   

22.2.2006. na sjednici generalnog komiteta FCI-a u Madridu prihvaćen je standard i provizorno priznata šesta hrvatska autohtona pasmina, tornjak, pod nazivom Bosanskohercegovački-hrvatski pastirski pas tornjak, a patronat nad standardom Hrvatska dijeli s Bosnom i Hercegovinom.

 
 
 08.-10.06.2007. Hrvatski kinološki savez organizator je Europske izložbe pasa. Mjesto održavanja izložbe bio je Zagreb. Europska izložba pasa održana je po prvi put na ovim prostorima. Po broju prijavljenih pasa ( gotovo 10500 pasa )  to je bila jedna od do tada najvećih europskih izložbi. U sklopu ove izložbe održano je i Europsko prvenstvo u Obedienceu.

Ana Viller osvaja 2. mjesto na Svjetskom prvenstvu u radu spasilačkih pasa ( kategorija rada u prirodi ) koje se održalo od 25.06. do 01.07.2007. godine u Austriji.

Početkom 2008. godine izdana je knjiga „Hrvatska kinološka baština“ u nakladi Hrvatskog kinološkog saveza, autora Borisa Špoljarića.

Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara i Kup Sv. Huberta održalo  se 24.-26.10.2008. u Hrvatskoj, ponovno u okolici Zadra.  Davor Gmižić osvaja naslov svjetskog prvaka u Kupu Sveti Hubert, a reprezentacija Hrvatske ekipno drugo mjesto. Pridružila im se i reprezenatcija kontientalnih ptičara koja je osvojila ekipno 2. mjesto. Uspjeh je upotpunilo ekipno osvajanje 4 . mjesta ekipe britanskih ptičara. Na po prvi put održanom Mediteranskom kupu Hari Herak osvaja prvo i drugo mjesto u natjecanju kontinatalnih ptičara što nam donosi i ekipnu pobjedu.

2008. godine održan je ponovno Srednjeistočno europski kup. Tijekom tog vikenda kroz Zagrebački velesajam prošao je rekordan broj pasa. Na svakoj od međunarodnih izložbi pasa bilo je prijavljeno preko 2000 pasa.

1. svibnja 2009. godine u Zadru je po drugi put održana izložba pod nazivom Mediteranski kup.

U mjesecu svibnju 2009. godine po prvi put je održana Glavna uzgojna izložba autohtonih pasmina pasa u Varaždinu koja je postala ujedno i kvalifikacijska za izbor predstavnika HKS-a koji će sudjelovati na  svjetskoj ili europskoj izložbi u tom periodu.

Na Generalnoj skupštini FCI-a održanoj 2009. godine u Bratislavi predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza Damir Skok izabran je u nadzornu komisiju FCI-a.

Na svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara i Kup Sv. Huberta održanoj 2009. godine u Grčkoj reprezentacija HKS-a u sastavu  Gmižić, Herak, Pastorčić  osvaja naslov svjetskog prvaka u Kupu Sveti Hubert a reprezentacija Hrvatske ekipno treće mjesto u britanskim ptičarima.

Krajem 2009. godine po prvi put se izdaje  Godišnjak Hrvatskog kinološkog saveza.

Reprezentacija spasilačkih pasa  osvaja ekipno 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu u radu spasilačkih pasa koje se održalo od 30.06. do 04.07.2010. godine u Češkoj.

Na svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara i Kup Sv. Huberta održanom 2010. godine u Slovačkoj u ženskom dijelu natjecanja Kupa Sveti Hubert po prvi put nastupa i predstavnica Hrvatskog kinološkog saveza, Petra Musić. Petra postaje svjetskom viceprvakinjom. Hari Herak postaje svjetski prvak u pojedinačnom natjecanju za kontinentalne ptičare.

Potkraj 2010. godine Predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza, Damir Skok izabran je za potpredsjednika Europske sekcije FCI-a.

Na svojoj sjednici 30. prosinca 2010. godine Izvršni odbor na nacionalnom nivou priznaje Malog međimurskog psa – Međija sedmom hrvatskom nacionalnom pasminom.

 
1.1.2011. godine na snagu stupa novi Pravilnik o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza.

Svjetsko prvenstvo u radu pasa tragača održano je od 14.-17. 04.2011. godine u okolici Virovitice.  Hravtska reprezentacija postaje ekipni svjetski prvak. Dubravko Stipanić osvaje pojedinačno 2. mjesto a Kruno Valušek 4. mjesto.

Hrvatski kinološki savez na već postojećoj adresi na korištenje dobiva novi prostor.

Na Europskom prvenstvu u radu pasa tragača održanom u Austriji u mjesecu listopadu 2011. reprezentacija HKS-a osvaja ekipno 1. mjesto.
Na svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara i Kup Sv. Huberta održanom 2011. godine u Francuskoj Hrvatska osvaja naslov vice svjetskih prvaka u Kupu Sveti Hubert.